Nema prečica do promena, ni do cilja. Dok studenti zajedno prelaze kilometre, pojedinci kreću sami – bez pompe, ali sa jasnim ciljem. Ovi tihi marševi nisu masovni, ali su moćni, pokazujući da podrška ne dolazi samo kroz mase, već i kroz istrajnost onih koji ne odustaju.
Još jedan takav primer dolazi iz Banata. Darko Puligrački, suprug i otac troje dece iz Novog Bečeja, krenuo je u četvrtak ujutru na 135 kilometara dug put do Vršca kako bi podržao studente i njihove zahteve za pravdom i boljim životom u Srbiji.
Prvu pauzu napravio je u Lazarevu, gde je dočekan srdačno, a potom se zaustavio i u Sutjesci, gde je proveo vreme sa studentima iz tog mesta. Nakon kraćeg odmora, krenuo je dalje ka Sečnju, gde će prenoćiti. Iako je u pitanju privatan smeštaj, vlasnik je odbio da mu naplati prenoćište, ističući da i on podržava studente i njihove zahteve.
Darko je od jutros prešao već 70 kilometara, a preostali deo puta, još oko 65 kilometara, rasporediće u naredna dva dana kako bi u Vršac stigao u nedelju tačno na protest u 12 sati. Svoj put nastavlja sutra oko 10 časova, sa ciljem da korak po korak završi ovu simboličnu šetnju.
Iako su temperature niske, veliku snagu mu daje podrška koju usput dobija – od prolaznika u naseljenim mestima do vozača koji zaustavljaju automobile kako bi mu pružili reči ohrabrenja. Njegov podvig izazvao je brojne reakcije i na društvenim mrežama, gde mu ljudi upućuju poruke solidarnosti, dive se njegovoj istrajnosti i žele mu srećan put do cilja.
Ovo je već drugi stanovnik opštine Novi Bečej koji se odlučio na ovakav podvig. Pre Darka, Popov Srđan, nastavnik iz Novog Miloševa, pešačio je do Novog Sada sa istim ciljem – da svojim ličnim činom pokaže istrajnost u borbi za promene i podršku studentskim zahtevima.
Kako duga pešačenja utiču na telo?
- Srce i pluća: Dugotrajno hodanje povećava rad srca i poboljšava cirkulaciju, ali nakon 30+ kilometara telo ulazi u stanje iscrpljenosti, a puls može postati nestabilan.
- Mišići i zglobovi: Posle 40+ kilometara, dolazi do dehidracije mišića, upala tetiva i bolova u zglobovima. Magnezijum i elektroliti su ključni za sprečavanje grčeva i iscrpljenosti.
- Energetski pad: Nakon 50+ kilometara, telo troši zalihe glikogena, dolazi do iscrpljenosti i moguće vrtoglavice. Unos vode, soli i kalorija je neophodan da bi se sprečio kolaps.
- Prilagođavanje organizma: Oni koji pešače danima, prolaze kroz prilagođavanje – telo uči da troši masti za energiju, ali bez odmora i ishrane može doći do ozbiljnih posledica po zdravlje.
- Preporuka: Redovni odmori, hidratacija i lagan tempo smanjuju rizik od povreda i iscrpljenosti.
Pročitajte još: Da li će Bečej i Novi Bečej raspisati konkurse za informisanje u skladu sa zakonom i preporukama Ministarstva?