Foto: Geotermalna bušotina ilustracija
Ispod Bečeja, ali i drugih mesta u Vojvodini, nalazi se energija budućnosti – doslovno. Geotermalna energija, koja koristi toplotu iz unutrašnjosti Zemlje, mogla bi u narednim godinama da postane važan izvor grejanja za domaćinstva i industriju. Stručnjaci ističu da je reč o čistoj, obnovljivoj i isplativoj opciji – ali da je sada na potezu država, kako bi se odlučilo kojim redom će gradovi ulaziti u realizaciju.
Na radionici „GEOTRAIN DAYS 2025“, koja je održana u Novom Sadu, govorilo se o potencijalu Srbije za razvoj geotermalnih sistema, a među lokacijama koje su posebno istaknute našao se i Bečej.
„Nekoliko gradova se posebno ističe. Naša istraživanja su pokazala da Subotica, Kikinda, Bečej, Srbobran, Kula i Vrbas imaju izuzetno veliki geotermalni potencijal – sa već postojećim bušotinama, zadovoljavajućim temperaturama i dovoljnim izlivom vode. Među njima je i Kanjiža, i svi će vremenom doći na red za realizaciju toplifikacije. Ostaje da se vidi kojim će redosledom to biti sprovedeno. Za sada su prvi na redu Kula i Vrbas“, rekao je Milan Marinović, direktor kompanije „Geosafe“, koja se bavi razvojem geotermalnih projekata.
Kako ističe, ovakav sistem grejanja bio bi znatno jeftiniji od gasa, a dodatna prednost je potpuna ekološka prihvatljivost: „To je sto posto ekološki – ta topla voda obavi svoj proces koji treba, vraća se u zemlju i ide u krug“, objasnio je Marinović.
Francuski stručnjaci, koji su učestvovali u radionici, podelili su iskustva iz svoje zemlje, gde čak i u mestima sa nepovoljnim geološkim uslovima funkcionišu veliki geotermalni sistemi. U Parizu, na primer, čak 54 postrojenja greju oko milion i po ljudi.
Za Bečej to znači da postoji realna mogućnost da u budućnosti pređe na održivije i povoljnije grejanje, što bi značilo značajno rasterećenje za domaćinstva i bolju zaštitu životne sredine. Ipak, konačne odluke o investicijama i redosledu realizacije tek treba da se donesu.