Količina zlata u olimpijskim medaljama je regulisana, i danas ga ima mnogo manje nego ranije. Na primer, na Olimpijskim igrama u Parizu 2024. godine, zlatne medalje su napravljene od 6 grama čistog zlata koje prekriva medalju od 523 grama srebra. Ovo znači da je većina medalje zapravo srebro, sa zlatnim premazom.
Srebrne medalje sadrže 525 grama srebra, a bronzane su legura bakra, kalaja i cinka.
Iako zlatne medalje više nisu napravljene od čistog zlata kao nekada, njihova vrednost daleko prevazilazi samu materijalnu vrednost zbog istorijskog i simboličkog značaja.
Na prvim modernim Olimpijskim igrama 1896. godine u Atini, pobednici su dobijali srebrne medalje i grančicu masline, dok su zlatne medalje uvedene na Igrama u Sent Luisu 1904. godine. Poslednje igre na kojima su dodeljene medalje od čistog zlata održane su 1912. godine u Stokholmu.
Iako su medalje danas drugačijeg sastava, one i dalje predstavljaju simbol prestiža i istorijske vrednosti. Na primer, srebrna medalja sa prvih modernih igara 1896. godine prodata je na aukciji za 180.000 dolara, dok je jedna od četiri zlatne medalje Džesija Ovensa sa igara 1936. godine prodata za skoro 1,5 miliona dolara.
Interesantan podatak: Vrednost zlatne medalje iz Pariza 2024. godine, bazirana samo na materijalima, je približno 800 dolara, ali stvarna vrednost može biti mnogo veća na aukcijama zbog njenog istorijskog značaja.
Konačno, vrednost ovih medalja leži u slavi i prestižu koje donose, više nego u materijalima od kojih su napravljene, kao što pokazuje priča iz stare Grčke gde su se sportisti takmičili za skromnu maslinovu grančicu, simbolizujući težnju za slavom i dostignućem.