Od 1. juna 2024. godine, u okviru Zakona o rodnoj ravnopravnosti, na snagu je stupila odredba o obaveznom korišćenju rodno senzitivnog jezika. Ova odredba izazvala je mnoge reakcije i polemike na društvenim mrežama, posebno zbog navoda o novčanim kaznama za kršenje ovih propisa.
Šta zakon predviđa?
Zakon o rodnoj ravnopravnosti nalaže obavezno korišćenje rodno senzitivnog jezika kako bi se promovisala ravnopravnost žena i muškaraca. Prema ovom zakonu, organi javne vlasti i poslodavci u obrazovnom sektoru dužni su da koriste rodno senzitivni jezik u udžbenicima, diplomama, svedočanstvima, klasifikacijama, zvanjima, zanimanjima i licencama.
Novčane kazne
Novčane kazne su predviđene isključivo za organe javne vlasti koji ne poštuju ove odredbe. U članu 68 Zakona o rodnoj ravnopravnosti navedeno je da će se odgovorno lice u organima Republike Srbije, teritorijalne autonomije i lokalne samouprave kazniti novčanom kaznom od 5.000 do 150.000 dinara ukoliko ne primeni propisane mere.
Pravni izazovi
Ustavni sud je 27. juna pokrenuo postupak za utvrđivanje ustavnosti Zakona o rodnoj ravnopravnosti i obustavio primenu pojedinih odredbi koje se odnose na rodno senzitivni jezik. Polemike oko upotrebe rodno senzitivnog jezika traju već nekoliko godina, a protivnici ove prakse uključuju Srpsku pravoslavnu crkvu, Odbor za standardizaciju jezika SANU, i Savet za srpski jezik.
Šta dalje?
Iako su kazne propisane, one se odnose samo na javne organe i ne uključuju privatne osobe ili medije. Upotreba rodno senzitivnog jezika u medijima nije zakonom kažnjiva, ali je preporučena radi promovisanja ravnopravnosti.
U svetlu ovih dešavanja, važno je razumeti da je cilj zakona da se podstakne ravnopravnost i uklone rodni stereotipi, ali i da se sprovode mere koje neće izazvati dodatne kontroverze i nesporazume u javnosti.
Kako Vama zvuče ovi primeri i da li ćete ih koristiti u svakodnevnom govoru?
-Vojnik, vojnikinja
-Vodič, vodičica
-Vatrogasac, vatrogaskinja
-Đakon, đakonica
-Lovac, lovačica (lovkinja/lovica)
-Gonič, goničica
Promene u jeziku često zahtevaju vreme i prilagođavanje. Upotreba rodno senzitivnog jezika može delovati neobično u početku, ali postaje prirodnija s praksom. Da li ćete koristiti ove termine u svakodnevnom govoru zavisi od vašeg ličnog stava prema rodnoj ravnopravnosti i spremnosti da usvojite nove jezičke oblike.
Cilj ovih promena je da se svi osećaju ravnopravno i prepoznato u jeziku koji koristimo. Razmislite o tome kako upotreba ovih oblika može doprineti stvaranju inkluzivnijeg društva.