U Osnovnoj školi „Šamu Mihalj“ u Bačkom Petrovom Selu zabeležen je incident samopovređivanja među učenicama šestog razreda, koji je škola odmah registrovala i preduzela konkretne mere. Ipak, način na koji su neki uticajni mediji sa velikim dometom, štampanim izdanjima i čitanim portalima izveštavali o ovom slučaju izazvao je dodatnu zabrinutost meštana – kako zbog samog incidenta, ali i zbog kršenja osnovnih principa profesionalnog i etičkog izveštavanja o deci.
Iz škole je potvrđeno da su tri učenice iz odeljenja sebi nanele lakše povrede na ruci koristeći rezač. Veruje se da je ponašanje učenica podstaknuto sadržajem sa društvene mreže TikTok, gde su i ranije beleženi brojni izazovi koji promovišu opasno i rizično ponašanje među mladima.
Situaciju je prvi prijavio odeljenski starešina, koji je za incident saznao od roditelja, nakon čega su učenice odmah upućene na razgovor sa školskom psihološkinjom. Sa njima je obavljen psihološki test i uveden je pojačan vaspitni rad. Takođe, uključeni su i roditelji, a dodatne smernice za praćenje učenika upućene su svim razrednim starešinama i nastavnicima.
– Najvažnije je da su učenice bezbedne, da je slučaj otkriven na vreme, i da se sprovode mere podrške. Važno je i da svi – i roditelji i prosvetni radnici – budemo svesni koliko je digitalni svet postao deo života naše dece, i koliko pažnje moramo obratiti na to šta u njemu konzumiraju – izjavila je za naš portal direktorka škole, Lehócki Tünde.
Problematično medijsko izveštavanje
Nažalost, pojedini mediji su o ovom slučaju izveštavali uznemirujuće detaljno – navodeći konkretne predmete, način upotrebe – praktično dajući uputstvo, čime su prekršene osnovne novinarske smernice kada je reč o izveštavanju o maloletnicima i osetljivim temama poput samopovređivanja.
U tekstovima su se našli neprovereni iskazi, paušalne procene uzroka ponašanja, bez ijednog stručnog sagovornika. Umesto prevencije i edukacije, takvi naslovi i sadržaji mogu doprineti normalizaciji i potencijalnoj imitaciji ponašanja.
Šta stoji iza ovakvog ponašanja?
Poznato je da TikTok i slične platforme sadrže veliki broj izazova koji glorifikuju rizično ponašanje. Jedan od poznatih primera je bio „Blackout challenge“ koji je doveo do ozbiljnih posledica kod dece širom sveta.
Psiholozi ukazuju da je samopovređivanje kod mladih često vapaj za pažnjom i emocionalna reakcija na unutrašnje konflikte, a društvene mreže dodatno komplikuju situaciju.
– Deca danas prosečno provode između 7 i 9 sati dnevno pred ekranom. U tom digitalnom prostoru traže pažnju, vrednovanje i identitet. Ako ih ne dobiju kod kuće – kroz ljubav, komunikaciju i razumevanje – oni će je tražiti drugde, najčešće na internetu – poručuju stručnjaci.
Kako nezvanično saznajemo, postoje indicije da se slični oblici ponašanja pojavljuju i u drugim školama, te je važno da svi roditelji obrate dodatnu pažnju na to šta njihova deca prate i rade u virtuelnom prostoru.
Apel roditeljima: Budite prisutni i u virtuelnom svetu svoje dece
Ovaj slučaj treba da bude ozbiljno upozorenje roditeljima da obrate pažnju ne samo na to gde im se dete nalazi fizički, već i virtuelno. Edukacija o bezbednom korišćenju interneta, redovna komunikacija i roditeljska kontrola sadržaja koji deca prate – ključ su prevencije ovakvih pojava.
– Onog trenutka kada detetu damo telefon u ruke, počinje i obaveza da ga naučimo kako da ga koristi, šta je prihvatljivo, a šta nije. Postoje besplatne aplikacije koje roditeljima omogućavaju nadzor, ali nijedna aplikacija ne može da zameni iskren razgovor i bliskost – ističu stručnjaci.
Za edukaciju dece o bezbednosti na internetu preporučujemo epizodu serijala „Cica i Gliša”, koji je kreirao portal Webinfo. U ovoj epizodi, namenjenoj deci uzrasta od 6 do 12 godina, na jasan i prijemčiv način objašnjavaju se opasnosti internet izazova – sadržaj koji, iako kreiran za mlađe, može koristiti i starijima. Pogledajte epizodu ovde.
Gde potražiti pomoć
Ako primetite da se dete povlači u sebe, ispoljava tugu, agresiju ili govori o samopovređivanju, važno je da odmah potražite stručnu pomoć.
Građani se mogu obratiti sledećim besplatnim i anonimnim linijama za psihološku podršku:
- Centar "Srce" – 0800/300-303 (radnim danima od 9 do 22 časa)
- Nacionalna dečja linija (NADEL) – 116-111 (dostupna 24 časa dnevno, svih sedam dana u nedelji)
- Savetodavni telefon za roditelje – 0800/007-000
Pomoć je dostupna i u lokalnim centrima za socijalni rad, kao i kod školskih psihologa i pedagoga.