U organizaciji bečejskog Udruženja građana „Obrazovni impuls” i u saradnji sa Ministarstvom prosvete, u subotu, 19. oktobra, u Narodnoj biblioteci Bečej održana je akreditovana konferencija „Prevencija - ključ uspeha”. Cilj konferencije bio je razmena iskustava vaspitača, nastavnika i stručnih saradnika na temu prevencije nasilja i diskriminacije u obrazovno-vaspitnim ustanovama, kroz predstavljanje primera dobre prakse.
Aleksandra Bakrač, predsednica Udruženja „Obrazovni impuls”, koje postoji od 2013. godine, istakla je da je ovogodišnja konferencija, koja je okupila više od 60 učesnika, bila drugačija od prethodnih. „Po prvi put smo povezali ljude iz obrazovnog sistema, od predškolstva do srednje škole. Imamo 10 predavača, ne samo iz Bečeja, već i iz Kosjerića, Srbobrana, Sremske Kamenice - Dečijeg sela, Zrenjanina i Novog Bečeja. Svi predavači su predstavili mnogobrojne primere dobre prakse, i svaki učesnik će zasigurno pronaći inspiraciju za dalji rad, sa ciljem smanjenja nasilja i diskriminacije, što je danas veliki sistemski problem”, rekla je Bakrač. Dodala je da je od suštinske važnosti raditi na negovanju tolerancije i empatije. „Rešenja i primeri dobre prakse uglavnom uključuju igre, grupne aktivnosti, saradnju, timski rad i, naravno, aktivno uključivanje roditelja.”
O tome kako timovi za zaštitu u prosveti ne moraju biti samo „ozloglašena forma”, već funkcionalni mehanizam za promene u školama, govorila je Aleksandra Subotić, pedagog i pedagoški savetnik, koja već 30 godina radi u zrenjaninskoj Gimnaziji. „U srednjim školama najčešće se susrećemo sa digitalnim nasiljem, isključivanjem, diskriminacijom i problemima mentalnog zdravlja. Pre desetak godina počeli smo da 'slušamo naše đake' i istražujemo njihove potrebe. Tako smo prešli od pasivne participacije, gde su Timovi bili samo formalnost, do toga da učenici sada kreiraju aktivnosti i postaju glavni akteri svih školskih dešavanja. Takođe, usmerili smo aktivnosti ne samo ka 'liderima malih grupa', već ka celoj školi i svim učenicima.”
Negovanjem empatije, poštovanja i tolerancije stvaramo društvo u kojem se nasilje smanjuje jer razvijamo svest o važnosti međuljudskih odnosa.
O značaju negovanja vrlina kod dece predškolskog uzrasta govorila je Dijana Brusin, master vaspitač i visoki pedagoški savetnik iz Novog Bečeja. „Verujemo da je dete kompetentno biće, sposobno da razume različite međuljudske odnose koje gradi kroz interakcije sa vršnjacima i odraslima. Vrline se neguju od najranijeg detinjstva, prvo u porodici, a zatim u obrazovnim institucijama poput vrtića. Ako roditelji ne prepoznaju i ne neguju vrline kod deteta, teško da će vrtić uspeti to da nadomesti, jer vrtić samo dopunjuje porodično vaspitanje. Negovanjem vrlina kroz igru, životno-praktične aktivnosti i planirane situacije učenja, predškolske ustanove pomažu detetu da izgradi svoj moralni i socijalni identitet”, zaključila je Brusin.
Pored ovih tema, na stručnom skupu bilo je reči i o pohvalama kao vidu prevencije i korigovanja dečijeg ponašanja, učeničkom aktivizmu u prevenciji nasilja i diskriminacije, aktivnom učešću marginalizovanih grupa u obrazovnom procesu, inovativnim pristupima kroz aktivnu ulogu nastavnika, saradničkom odnosu među učenicima, kao i modelima učenja kroz mentorske parove, i mnogim drugim srodnim temama.